Najveću i najslađu zagrebačku trešnju možete okusiti cijele godine – to je kazalište za male koje oduševljava i velike.
Kazalište se trudi malim ljudima ponuditi što je moguće i zabavnije i kvalitetnije predstave, znajući da se baš u glumištu stječe ljubav spram teatra i potreba za njim.
Kazalište u kojemu su prve scenske korake napravile mnoge današnje zvijezde ima svoj veliki Dramski studio koji polaze i djeca i odrasli.
Kino Europa dom je nekolicine zagrebačkih filmskih festivala i revija, a u planu je i otvaranje trgovine za prodaju DVD-a i suvenira, te filmske čitaonice i knjižare.
Mnogi od ponajboljih hrvatskih umjetnika radili su u HNK-u; Ivan Zajc bio je prvi dirigent kazališta, Jakov Gotovac bio je dirigent opere kazališta od 1923. od 1958., a poznati hrvatski redatelj Branko Gavella ovdje je počeo svoju briljantnu karijeru, kao i prva hrvatska primabalerina Mia Čorak Slavenska.
Osnovala ga je skupina mladih glumaca i redatelja, uglavnom pobunjenika iz Hrvatskog narodnog kazališta na čijem je čelu bio doktor Branko Gavella.
Unutar zbirke značajno mjesto ima zbirka krapinskog pračovjeka, najznačajnija zbirka neandertalaca na svijetu.
Muzej obrađuje teme iz kulturne, umjetničke, ekonomske i političke povijesti grada u kontinuitetu od rimskih nalaza pa sve do modernog doba.
Osim što pruža uvid u razvoj umjetničke i obrtničke proizvodnje od gotike do art décoa, u razvoj tehnoloških postupaka te uvid u povijesne smjene stilova u kojima se zrcale šira duhovna i intelektualna kretanja vremena, stalni postav predstavlja i odabrane suvremene autore.
Osnovan po uzoru na postojeće velike znanstveno-tehničke muzeje u svijetu, zagrebački Tehnički muzej je općega tipa, to jest složeni muzej znanosti i tehnike za razliku od specijaliziranih tehničkih muzeja koji obrađuju samo pojedino područje tehnike.
Jedinstvenost ovog kompleksa potvrđuje se ulaskom u atrij koji svojom kontemplativnošću naprosto mami posjetioca za ostanak.
Najpoznatiji i svakako najdragocjeniji muzejski primjerak je glasovita Zagrebačka lanena knjiga (Liber linteus Zagrabiensis), rukopis s najdužim sačuvanim tekstom etruščanskog jezika i jedini očuvani primjerak lanene knjige u čitavom antičkom svijetu.
