Jednobrodna crkva sa šest bočnih kapela i apsidom (svetištem) temeljito obnovljena nakon potresa 1880. godine prema projektu Hermanna Bollea.
Najveća hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrijednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Jedan od simbola Zagreba koji se nalazi na Gradecu, uz nekadašnja mala gradska vrata Dverce na Strossmayerovom šetalištu.
Gornji grad je povijesna jezgra današnjega Zagreba i do danas je određen položajem bedema slobodnoga kraljevskoga grada osnovanoga 1242. godine.
U Gornji grad se ulazi kroz Kamenita vrata, jedina sačuvana stara gradska vrata.
Trg Svetog Marka središte je Gornjeg grada i glavni trg nekadašnjega Gradeca.
Središnje mjesto na trgu zauzima spomenik banu Jelačiću, a okružuju ga zgrade različitih graditeljskih stilova, od secesije do moderne i postmoderne.
Prvi vlak u Zagreb je stigao 1862. godine, a 1892. godine, prema projektu Ferenca Pfaffa, na istočnom kraku zelene Lenucijeve potkove, sagrađena je prekrsna historicistička zgrada Glavnog kolodvora.
U srednjovjekovno doba utvrda u današnjem selu Kaptol sastojala se iz dva dijela. Vanjska ili kaptolska utvrda bilo je utvrđenje kaptolske varoši koju su većim dijelom sačinjavale kanoničke i druge kurije.
Nakon obnove krajem osamdesetih godina svoj su prostor sve do 1991. godine tu imali Zavičajni muzej Slatina, Gradsko kazalište «Franjo Sertić Bijeli», Slatinski šahovski klub, a na prvome je katu bila svečana gradska dvorana za vjenčanja.
Sakralni spomenik u središtu grada s početka 20.st.
