Grad Slunj je smješten iznad rijeka Slunjčice i Korane u živopisnom krajoliku uz glavnu magistralnu cestu prema Plitvičkim jezerima, srednjem i južnom Jadranu.
Slunj se prvi puta spominje u 12. stoljeću, a o burnim prošlim vremenima svjedoče i danas zidine Starog frankopanskog grada sagrađenog na kamenoj uzvisini iznad rijeke Slunjčice. Stari grad povijesno je središte feudalnog vlastelinstva knezova Krčkih-Frankopana, a prvi put se spominje u 15. stoljeću. Pod njegovom zaštitom razvija se naselje i osniva franjevački samostan na drugoj obali Slunjčice. Tijekom 16. stoljeća naselje propada u turskim ratovima, a feudalni grad se pretvara u graničnu obrambenu utvrdu. Potkraj 17. stoljeća naselje se obnavlja i razvija u današnji grad Slunj. Zanimljivo je razdoblje Slunja za vrijeme kratkotrajne francuske vladavine od 1809.-1813. godine koji je tada bio najistočniji granični dio Napoleonovog imperija. Iako su Napoleonovi pohodi imali osvajački karakter oni su ujedno pridonosili širenju novih naprednijih ideja koje su utjecale na gospodarski i društveni razvoj ovog područja. U to vrijeme gradile su se ceste, mostovi preko rijeka te žitni magazini potrebni za vojne svrhe. Kao svijedok tog vremena i danas strše zidine Napoleonovog magazina.
Prirodne ljepote oduvijek su privlačile prolaznike i znatiželjnike. Biser Slunja – vodeničarsko naselje Rastoke – nastalo je igrom prirode koja zeleno-modre vode Slunjčice prelijeva preko sedrenih stijena u Koranu stvarajući pritom mnoštvo slapova, brzaca, malih jezera i kaskada.
47240 Slunj
