Ukratko o Parku prirode:
GPS koordinate
Od 15˚ 07´ 53,26´´ do 15˚ 12´ 36,14´´ istočne geografske dužine
Od 43˚ 52´ 52,23´´ do 43˚ 56´ 18,83´´ sjeverne geografske širine
Park prirode „Telašćica“ smješten je na krajnjem JI dijelu Dugog otoka. Prepoznatljiva obilježja Parka prirode su tri jedinstvena geomorfološka fenomena: strmac, slano jezero i uvala Telašćica.
Obuhvaća površinu od 70,50 km2. 25,95 km2 pripada kopnu Dugog otoka i pripadajućim otočićima, a 44,55 km2 moru. Najveći udio kopna odnosi se na Dugi otok (93,4%), dok ostalo otpada na pripadajuće otoke, otočiće i hridi (6,6%).
Unutar granica Parka ne postoji stalna naselja, a najbliže naselje je Sali na Dugom otoku.
Reljefom Parka dominiraju krševita obilježja uvjetovana vapnenačko-dolomitnom građom. Istaknuti su svi oblici reljefa u kršu: škrape, kamenjaci, ponikve, ponori, polja u kršu, suhe doline kao i diferencirani oblici krškog obalnog reljefa.
Jezero Mir
Jezero Mir nalazi se na jugozapadnom dijelu Parka prirode Telašćica. Smješteno je u uskom dijelu kopna između zaljeva Telašćica i otvorenog mora. Nastalo je tako što se krška depresija ispunila morem, nakon posljednjeg ledenog doba, kada je došlo do podizanja morske razine za oko 120 metara.
Zanimljivosti jezera…
Peloid jezera je slani, blago sumporni morski mulj sastavljen pretežno od minerala. Terapija peloidom ne „liječi“ određenu bolest, ali je dragocjeno sredstvo u terapiji niza bolesti.
Pjena koja se često vidi na obali jezera nastaje zbog intenzivnog rasta fitoplanktonskih organizama. U nepovoljnim životnim uvjetima, kada planktonu nedostaje hranjivih tvari ili se razmnoži u velikom broju, počnu pojačano lučiti organske spojeve. Udaranjem valova u obalu od tih spojeva nastaje pjena.
Uvala Telašćica
U uvali značajnije su morske livade triju strogo zaštićenih vrsta morskih cvjetnica Posidonia oceanica i Cymodocea nodosa te nešto manje Zostera nolti. Livade posidonije se prostiru od dubine od oko 5 m pa do dubina od oko 20-25 m. Posidonia oceanica, u narodu poznata kao "morska trava", endemska je vrsta Sredozemnog mora. Zbog različitih utjecaja kao što su klimatske promjene, invazivne vrste te mnoge ljudske djelatnosti poput sidrenja livade posidonije su vrlo ugrožene.
Strmci
S vanjske strane uvale Telašćica uzdižu se okomite hridi u najistaknutiji strmac na Jadranskom moru poznat kao dugootočke "stene". Strmac se proteže od rta Mrzlovica na SZ do padina Velog vrha na JI, uzdižući se iznad morske površine do 161 m na lokaciji Grpašćak. Ispod morske razine spušta se do dubine od oko 85 m. Nastao je uslijed tektonskih zbivanja; pomicanjem i podvlačenjem jadranske litosferne mikroploče pod euroazijsku ploču.
Ravnateljica
Nikolina Baković, dipl.ing. biologije i ekologije
nikolina.bakovic@telascica.hr
GSM +385 99 2709 614
Tel: +385 23 377 393
Glavni nadzornik
Marino Buturić
marino.buturic@telascica.hr
GSM +385 98 259 123
Služba nadzora
GSM +385 98 467 988
Stručna služba
Tel: +385 23 377 395
