Kornati su najgušća otočka skupina Jadrana s malim poljima, skrovitim oazama krošnjastih borova i maslina, mirnim i zaštićenim uvalama .
Tragovi kulture minulih stoljeća razasuti po kršu naizgled mirne kamene pustinje dokaz su trajnog i nemirnog života na ovom području.
Otočje se prostire usporedo s Dinarskim gorjem od Dugog otoka do kraja Kurbe Vele i broji 89 otoka, otočića i hridi u dužini od 35 km i širini od oko 13 kilometara. Ime su dobili po najvećem otoku Kornatu. Tokom stoljeća Kornati su bili u rukama narodnih vladara, Mlečana i zadarske gospode, a po ukidanju feudalizma prešli su u ruke težaka Murtera, Betine i Sali. Palili su ih i harali Mlečani i uskoci, a to su isto činili u II svjetskom ratu i naci-fašisti.
Zbog svoje nenastanjenosti i divljine, netaknute prirode, bizarnosti mikronezijskih pejzaža i izvanredne ljepote prirodnih pojava: zalaza sunca, nevremena itd. Kornati su privlačni za mnogobrojne turiste i značajni za razvitak izletničkog, sportskog i nautičkog turizma. Morsko dno uz obalu sazdano je od hridina čudesnih oblika, strmih šiljaka, golih ploča, dubokih rasjeda, pukotina i špilja u kojima žive crveni koralji, biserkaste ljušture, puževi i školjke prekrivene stotinama nijansi boja.
Nacionalni park Kornati, Butina 2, 22243 Murter
