Manastir Krupa čuva vrijedna duhovna i kulturna svjedočanstva, uprkos čestim pustošenjima u prošlosti.
Manastir Krupa nalazi se podno Velebita, blizu izvora istoimene rijeke. Sagrađen je u vrijeme kralja Milutina, 1317. Predanje kaže da su mu temelje postavili monasi iz manastira kod današnje Bosanske Krupe. I ovaj manastir, kao i Krka i Dragović, uvijek je dijelio sudbinu sa srpskim pravoslavnim narodom iz tih krajeva, kome je i pripadao. Često je stradao u raznim razaranjima. Ipak je iza toga uvijek i obnovljen.
Prvi put od utemeljenja obnovljen je u vrijeme cara Dušana, 1345. O tome svjedoči zapis na svodu manastirske crkve. Srpski kraljevi Milutin, njegov sin Stefan Dečanski, kao i unuk Stefan Dušan, izdavali su manastiru darovnice u vidu zemljišta za izdržavanje, a kasnije su to i Turci potvrđivali fermanima iz Stambola.
Manastir Krupa čuva vrijedna duhovna i kulturna svjedočanstva, uprkos čestim pustošenjima u prošlosti. Šezdesetih godina 20. stoljeća otkrivene su freske u manastirskoj crkvi i to one koje je 1622. godine freskopisao hilandarski monah Georgije Mitrofanović, isti onaj inok koji je oslikao Hilandarsku trpezariju. U Krupi su čuvane ikone italo-kritske škole, rad Jovana Apake. Čuva se i čestica moštiju sv. Jeroteja. Tu je i kivot iz manastira Rmnja koji je donesen u Krupu u toku bosansko-hercegovačkog ustanka 1875. godine. Manastirka riznica čuvala je i tri antiminsa: jedan je jerusalimskog patrijarha Teodosija, drugi patrijarha Arsenija IV Šakabente iz 1743. i treći je tzv. Krupski iz 1739. godine.
U manastirskom arhivu čuvana su i 22 turska fermana, od kojih je zanimljiv onaj koji se odnosi na zaštitu manastira Krke,a izdao ga turski sultan Mustafa II u Stambolu.
Brojne bogoslužbene knjige i druge vrijednosti, za manastir je pribavio krupski arhimandrit, veliki putnik i značajni srpski pisac Gerasim Zelić. On kao čvrst borac za pravoslavlje umro je u izgnanstvu, u Budimu 1828. Zelić je prvo lice koje je bilo član Matice srpske osnovane 1826.godine.
