Dioklecijanova palača jedini je primjerak sačuvane rimske carske palače koja pokazuje kontinuitet urbanog rasta do modernih vremena.
Na vrlo ograničenom prostoru organski su usklađeni kasnoantički, srednjovjekovni, renesansni, barokni i moderni elementi koji još uvijek čine društveno središte čitavog Splita. Primjer je razmjene ljudskih vrednota, kroz određeno vremensko razdoblje ili unutar kulturnog područja svijeta, kroz razvoje u arhitekturi i planiranju grada. Važno je svjedočanstvo kulturne tradicije i civilizacije.
Među najbolje sačuvane ostatke Palače spada sklop prizemnih presvođenih dvorana. Taj sklop, ponegdje nazvan "podrumske dvorane", čine substrukcije careva stana, smještene u južnoj četvrtini Palače. Radi izravnjanja nagiba tla koje se spušta od sjevera prema jugu, Dioklecijanovi su graditelji sagradili u južnoj četvrtini sklop presvođenih dvorana kojima je jedina funkcija bila podupiranje gornjeg kata, na kojem se nalazio carev stambeni kompleks. Zbog te funkcije prizemne dvorane imale su u osnovi isti raspored kao i Dioklecijanov stan.
Pretvaranjem Palače u grad Split porušen je najveći dio tog stambenog kompleksa, ali su njegove prizemne dvorane kao substrukcije ostale izvrsno sačuvane. Prolazeći Podrumima posjetitelj će u najvećem dijelu zidova i svodova naići na izvornu antičku građu fino obrađenih klesanaca (tzv. opus quadratum), ponegdje i s uklesanim klesarskim znakovima. Sustavnim iskopavanjem Podruma koje je započelo 1956. godine do danas je otkopano oko 85% površine.
21 000 Split, Info: TZ Splitsko-dalmatinske županije, Prilaz braće Kaliterna 10/I, p.p. 430, 21 000 Split
